Krumpir (stari)

8.00 Kn

Kruška koja to i nije

Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su je prije 4000. godina počeli uzgajati Quechua Indijanci i nazivali je papa. Krajem 16. stoljeća krumpir je u Europu donio Sir Francis Dreake, pomorski istraživač i vojskovođa.U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet. Ostali narodni nazivi za krumpir su krompir, krtola, kumpir, krumpijer, kalamper, podzemljica, patata.

Ova dragocjena namirnica puno je puta spašavala ljude od gladi tokom rata ili u područjima loših klimatskih uvjeta. U mnogim zemljama krumpir je pogodovao rastu stanovništva i ekonomskom razvoju.

Vjerujemo da ovo niste znali – hrvatski naziv “krumpir” potječe najvjerojatnije od Švaba, kako su zvali Nijemce koji se su doselili u Hrvatsku za vrijeme Marije Terezije. Većina njemačkih emigranata je bila iz Švapske u današnjoj pokrajini Baden-Württemberg, pa im je to dalo ime. No, veliki dio doseljenika je podrijetlom iz Palačke (Pfalz), regije koja je danas sastavni dio savezne pokrajine Falačko Porajnje. Mnogo useljenika vuklo je korijenje i iz Elzasa, dvojezičnog područja uz Palačku, koje danas pripada Francuskoj.
U cijeloj Njemačkoj se koriste različiti nazivi za krumpire. U Palačkoj se krumpir zove grumber (Grumbeer) ili grumbirn (Grumbirne), što otprilike znači zemna kruška. U Švapskoj koristi se riječ grombir (Grombiera). Pretpostavlja se da su njemački doseljenici donijeli krumpir sa sobom u Slavoniju, pa ga tako uveli na naša područja.

 

Usporedi
Kategorija:

Opis

Kada smo pripremali ovaj članak, ni slutili nismo da ta ‘sirotinjska hrana’ čini čuda za naš organizam! 😮

Sudeći prema istraživanju čiji su rezultati objavljeni u publikaciji British Journal of Nutrition, krumpiri su pogrešno klasificirani visoko na ljestvici Glikemijskog indeksa, koja je posložila ugljikohidrate od jedan do sto ovisno o tome koliko se brzo na osnovi glukoze razgrađuju tijekom probave.

Krumpiri tijelu pružaju esencijalan izvor goriva i energije koja vam treba čak i kada ste na dijeti. Kao bogat izvor ugljikohidrata, oni nam pomažu u ‘pogonu’ svih reakcija u tijelu koje trebate za kretanje, razmišljanje, probavu i obnovu stanica.

Krumpir je prava vitaminska bomba. Iznenađujuće bogat vitaminom C, koji znatno potpomaže imunološki sustav, srednje velik krumpir (150g) s korom sadrži čak 27 mg vitamina C, što je gotovo pa polovica preporučene dnevne doze. Posjeduje i jedinstvene molekule nazvane kukoamini koji snižavaju visok krvni tlak. Identificirano je  oko 60 različitih vrsta fitokemikalija i vitamina u kori krumpira. Mnogi od njih bili su flavonoidi koji pomažu u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti spuštanjem razine loših LDL-kolesterola i čišćenju arterija od masti.

B vitamini u krumpirima također štite arterije. Vitamin B6, koji se nalazi u krumpirima, reducira razine molekula zvanih homocisteini koje su krive za upale arterija. Visoke razine homocisteina povezane su sa znatno povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara.

Krumpiri su izuzetno bogati vitaminom B6, tvari prijeko potrebnom za obnovu stanica, zdravlje živčanog sustava i uravnoteženo raspoloženje. Samo 100 g pečenog krumpira sadrži 21 posto preporučene dnevne doze ovog vitamina. Vitamin B6 koristi se u proizvodnji neurotransmitera – kemijskih tvari koje prenose impulse u sinapsama živčanog sustava, odnosno poruke od jedne stanice do druge. Neurotransmiteri, poput serotonina i dopamina, potrebni su za reguliranje raspoloženja, a za sve ovo potreban je upravo vitamin B6.

Vitamin C, kompleks vitamina B i minerali poput kalija, magnezija, fosfora i cinka pogodni su za zdravlje kože. Vitamini, kalcij i magnezij u krumpirima daju olakšanje onima koji pate od reume.

Pravilno funkcioniranje mozga u velikoj mjeri ovisi o razini glukoze, opskrbom kisika, nekim članovima vitamina iz B kompleksa i nekih hormona, aminokiselina i masnih kiselina poput omega-3 masnih kiselina. Krumpiri sadrže gotovo sve od navedenoga. Bogati su ugljikohidratima i stoga održavaju dobru razinu glukoze u krvi što mozgu ne dopušta umor i čini ga aktivnim i opreznim, fokusiranim.

Osim vitamina (B kompleksa i vitamina C), minerala i vlakana, krumpir također sadrži određene tvari koje se nazivaju karotenoidi (lutein, zeaksantin i sl.) koji su pogodni za zdravlje srca i ostalih organa.

Visoke razine dijetalnih vlakana osiguravaju zdravu probavu i redovite stolice, a pružaju i zaštitni učinak od raka debelog crijeva.

Krumpirov sok odličan je lijek za opekline, masnice, uganuća, probleme s kožom, čireve, učinak narkotika, rak prostate i maternice i formiranje cista ili tumora.

Samo je vaša mašta limit načinima pripreme krumpira: kuhani krumpir, pečeni krumpir, pire krumpir, restani, nadjeveni krumpir, popečci od krumpira, pole od krumpira, krumpir gulaš, ‘drnč’ iz JNA, granatirani krumpir, francuski krumpir, pommes frites, krumpirača, šiškrilini, pita od krumpira, musaka, krumpir juha, krumpir salata,  krumpiri u knedlama, njokima i okruglicama… to su samo načini svakodnevne pripreme krumpira na našim područjima, nastavite sami ovaj niz. A vjerujte i da svaka nacija i kultura ima pregršt čarolija s krumpirom u svom arsenalu.

U slast!

Porijeklo proizvoda: OPG Grossi, krumpira vam do kućnog praga nosi! 🙂

Dodatne informacije

Težina 1 kg
Pakiranje

2 kg, 5 kg, 10

Customers review
0
0 ratings
1 Star
0%
2 Star
0%
3 Star
0%
4 Star
0%
5 Star
0%
Rate it!

Only logged in customers who have purchased this product may leave a review.

Write A Review
Ocjena

There are no reviews yet.

Be the first to review “Krumpir (stari)”