Krumpir (stari)

Opis

Kada smo pripremali ovaj članak, ni slutili nismo da ta ‘sirotinjska hrana’ čini čuda za naš organizam! 😮

Sudeći prema istraživanju čiji su rezultati objavljeni u publikaciji British Journal of Nutrition, krumpiri su pogrešno klasificirani visoko na ljestvici Glikemijskog indeksa, koja je posložila ugljikohidrate od jedan do sto ovisno o tome koliko se brzo na osnovi glukoze razgrađuju tijekom probave.

Krumpiri tijelu pružaju esencijalan izvor goriva i energije koja vam treba čak i kada ste na dijeti. Kao bogat izvor ugljikohidrata, oni nam pomažu u ‘pogonu’ svih reakcija u tijelu koje trebate za kretanje, razmišljanje, probavu i obnovu stanica.

Krumpir je prava vitaminska bomba. Iznenađujuće bogat vitaminom C, koji znatno potpomaže imunološki sustav, srednje velik krumpir (150g) s korom sadrži čak 27 mg vitamina C, što je gotovo pa polovica preporučene dnevne doze. Posjeduje i jedinstvene molekule nazvane kukoamini koji snižavaju visok krvni tlak. Identificirano je  oko 60 različitih vrsta fitokemikalija i vitamina u kori krumpira. Mnogi od njih bili su flavonoidi koji pomažu u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti spuštanjem razine loših LDL-kolesterola i čišćenju arterija od masti.

B vitamini u krumpirima također štite arterije. Vitamin B6, koji se nalazi u krumpirima, reducira razine molekula zvanih homocisteini koje su krive za upale arterija. Visoke razine homocisteina povezane su sa znatno povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara.

Krumpiri su izuzetno bogati vitaminom B6, tvari prijeko potrebnom za obnovu stanica, zdravlje živčanog sustava i uravnoteženo raspoloženje. Samo 100 g pečenog krumpira sadrži 21 posto preporučene dnevne doze ovog vitamina. Vitamin B6 koristi se u proizvodnji neurotransmitera – kemijskih tvari koje prenose impulse u sinapsama živčanog sustava, odnosno poruke od jedne stanice do druge. Neurotransmiteri, poput serotonina i dopamina, potrebni su za reguliranje raspoloženja, a za sve ovo potreban je upravo vitamin B6.

Vitamin C, kompleks vitamina B i minerali poput kalija, magnezija, fosfora i cinka pogodni su za zdravlje kože. Vitamini, kalcij i magnezij u krumpirima daju olakšanje onima koji pate od reume.

Pravilno funkcioniranje mozga u velikoj mjeri ovisi o razini glukoze, opskrbom kisika, nekim članovima vitamina iz B kompleksa i nekih hormona, aminokiselina i masnih kiselina poput omega-3 masnih kiselina. Krumpiri sadrže gotovo sve od navedenoga. Bogati su ugljikohidratima i stoga održavaju dobru razinu glukoze u krvi što mozgu ne dopušta umor i čini ga aktivnim i opreznim, fokusiranim.

Osim vitamina (B kompleksa i vitamina C), minerala i vlakana, krumpir također sadrži određene tvari koje se nazivaju karotenoidi (lutein, zeaksantin i sl.) koji su pogodni za zdravlje srca i ostalih organa.

Visoke razine dijetalnih vlakana osiguravaju zdravu probavu i redovite stolice, a pružaju i zaštitni učinak od raka debelog crijeva.

Krumpirov sok odličan je lijek za opekline, masnice, uganuća, probleme s kožom, čireve, učinak narkotika, rak prostate i maternice i formiranje cista ili tumora.

Samo je vaša mašta limit načinima pripreme krumpira: kuhani krumpir, pečeni krumpir, pire krumpir, restani, nadjeveni krumpir, popečci od krumpira, pole od krumpira, krumpir gulaš, ‘drnč’ iz JNA, granatirani krumpir, francuski krumpir, pommes frites, krumpirača, šiškrilini, pita od krumpira, musaka, krumpir juha, krumpir salata,  krumpiri u knedlama, njokima i okruglicama… to su samo načini svakodnevne pripreme krumpira na našim područjima, nastavite sami ovaj niz. A vjerujte i da svaka nacija i kultura ima pregršt čarolija s krumpirom u svom arsenalu.

U slast!

Porijeklo proizvoda: OPG Grossi, krumpira vam do kućnog praga nosi! 🙂