Akcija!

Džem od kivija 225g

22.00 Kn 20.00 Kn

Džem od kivija je jednostavan i veoma je ukusan. Obavezno probajte i bi ćete oduševljeni!

Usporedi
SKU: wpo_45-1-1 Kategorije: , ,

Opis

Aktinidija ili kivi, je voće nekoliko vrsta biljaka iz roda Actinidia porijeklom iz južne Azije, a u Kini je više od 2000 godina poznat kao ljekovito. Najviše se uzgajaju sorte dobivene selekcijom vrsta Actinidia chinensis i Actinidia deliciosa,no u određenoj mjeri se uzgajaju i sorte nastale selekcijom Actinidia arguta,Actinidia polygama,te Actinidia kolomikta. Danas se najviše uzgaja na Novom Zelandu koji je i najveći svjetski proizvođač. Stablo nazivamo kivikom.

Kivi se po uzgoju i sadnji može usporediti s vinovom lozom. Višegodišnja je dvospolna, listopadna biljka sa listovima u obliku srca. Plod je okrugao, s dlačicama, zelene unutrašnjosti s crnim žilicama i sitnim košticama.Postoje i vrste bez dlačica,znatno manjih plodova,isti se mogu jesti i bez uklanjanja kože. Ugodnog je kiselkastog okusa.

Kivi sadrži najviše C-vitamina od svih poznatih vrsta voća. U 100 g ploda ima oko 300 mg C-vitamina, što je gotovo 30 % od sadržaja. Također sadrži oko 180 mg vitamina A, vitamina B1 i B2. Sadrži gotovo 10 % šećera, te kalcija, željeza, magnezija, te fosfora. Od kivija se prave gotovo sve vrste pripravaka, od vina, kolača, jogurta, sladoleda, sokovi i ostali pripravci.

Kivi posjeduje idealnu ravnotežu između minimalnog broja kalorija i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam. Konzumiranjem kivija organizam se opskrbljuje velikim količinama vitamina C što može reducirati rizik od pojave bolesti srčanog i krvožilnog sustava, moždanog udara ili raka. Može pripomoći i zacjeljivanju rana, održavanju zdravlja kostiju, apsorpciji željeza i zdravlju zubi i desni.

Uzgoj

Na uspješan uzgoj kivija utječu: toplina, vlaga, tlo i vjetar. Kivi je jednospolna biljka, te se za uzgoj mora sa ženskim sadnicama posaditi i muške. Na 5 ženskih, sadi se 1 muška stabljika. Sadi se u podneblju s mnogo vlage i topline. Ipak, može u fazi mirovanja podnijeti i –20 stupnjeva C. Najveći problem su proljetni mrazovi kad počne faza vegetacije. Tada i najmanji mraz može uništiti cjelogodišnji rod. Visoke temperature ljeti bez vlage isto uništava urod. Kivi se sadi u duboka drenažna tla, koja lako primaju korijenje. Tlo treba imati relativno malu količinu vapna.

Uzgoj

Na uspješan uzgoj kivija utječu: toplina, vlaga, tlo i vjetar. Kivi je jednospolna biljka, te se za uzgoj mora sa ženskim sadnicama posaditi i muške. Na 5 ženskih, sadi se 1 muška stabljika. Sadi se u podneblju s mnogo vlage i topline. Ipak, može u fazi mirovanja podnijeti i –20 stupnjeva C. Najveći problem su proljetni mrazovi kad počne faza vegetacije. Tada i najmanji mraz može uništiti cjelogodišnji rod. Visoke temperature ljeti bez vlage isto uništava urod. Kivi se sadi u duboka drenažna tla, koja lako primaju korijenje. Tlo treba imati relativno malu količinu vapna.

Berba kivija

Plodove kivija treba brati kada dostignu fiziološku zrelost. Dosta je teško odrediti vrijeme berbe jer se na plodu s vanjske strane ne događaju promjene kao kod kod drugih voćnih vrsta. Optimalno vrijeme berbe kreće se od kraja listopada i u prvim danima studenog. Plodovi se beru u drvene sanduke (gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvjetima (hladnjačama).

Najveći svjetski proizvođači kivija su ItalijaNovi Zeland i Čile. Slijede FrancuskaGrčkaJapanIranSADKanada i Kambodža.